Opširnije: (F00-F99) Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja
Znamo koje su posljedice stresa – ubrzan rad srca, teško disanje i misli koje vrludaju...
Kada osoba osjeća da je pod stresom može značiti da se tada teško nosi s određenim emocijama koje se javljaju, kao što su tuga ili strah.
Stres je gotovo neizbježna posljedica odraslog života. Svakodnevni poslovni zadaci, odgajanje djece, obiteljske obveze - sve su to situacije koje će donijeti veću ili manju količinu stresa.
Opširnije: Oslobodite se stresa u samo 5 sekundi uz pomoć ovih genijalnih trikova
Simptomi shizofrenije uobičajeno se dijele na pozitivne, negativne, kognitivne (spoznajne) i afektivne (simptome promijenjenog raspoloženja).
Halucinacije su vrlo česte u bolesnih od shizofrenije. Halucinacije su obmane osjetila kod kojih ne postoji stvarni podražaj, a osoba koja halucinira opaža kao stvarno ono čega uopće nema. Najčešće i tipične za shizofreniju su slušne halucinacije, osobito glasovi. Radi se o glasovima koje čuje samo bolesnik. Najčešće glasovi međusobno razgovaraju, komentiraju bolesnikovo ponašanje, daju savjete ili kritiziraju bolesnika. Glasovi mogu i zapovijedati pa govorimo o zapovijednim (imperativnim) halucinacijama. Rjeđe su vidne halucinacije, što znači da vide stvari koje ne postoje, npr. mogu vidjeti neku neobičnu svjetlost, mogu vidjeti čudovišta, vraga i sl. Mogu imati tjelesne halucinacije što znači da imaju osjećaje po tijelu koji nisu izazvani pravim podražajem osjetila. Tako npr. mogu osjećati da im se unutarnji organi raspadaju ili putuju po tijelu, da im struja prolazi kroz noge što često povezuju s drugim bolesnim idejama (kao npr. da ih netko tako nevidljivim silama uništava).
U radu se navode dijagnostičke i terapijske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje shizofrenije. Dijagnostičke smjernice temelje se na MKB-10 preporukama za dijagnosticiranje shizofrenije, a terapijske smjernice predstavljaju sintezu nekoliko svjetskih publiciranih smjernica (algoritama) i vlastitog iskustva. Smjernice su prikazane na seminaru Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju i predstavljaju stručne preporuke Društva za dijagnosticiranje i liječenje shizofrenije. Obuhvaćene su psihofarmakološke, psihosocijalne i psihoterapijske smjernice, a odnose se na liječenje prve epizode, ponovne epizode, pogoršanja bolesti, terapiju održavanja i prevenciju recidiva, terapijsku rezistenciju i nuspojave.
Opširnije: Dijagnostičke i terapijske smjernice za liječenje shizofrenije
Sindrom kroničnog umora ( SKU ) postao je jedna od najnovijih medicinskih zagonetki. Ova tegoba koju su u osamdesetim godinama mediji nazvali Yuppie-gripa ( bolesni manjak energije ) jer se činilo da napada mlade i ambiciozne ljude , osobito žene, isto tako zbunjene i frustrirane pacijente, liječnike i istraživače.
Oboljeli od SKU- pate od iscrpljujućeg umora, koji se može beskonačno nastavljati. Njihovi simptomi koji nalikuju gripi ? umor. Malaksalost, bolovi u mišićima, grlobolja, lagana groznica i natečeni limfni čvorovi ? često traju još dugo nakon svog početka koji se pogođenima isprva čini kao gripa, mononukleoza ili neka druga zarazna bolest. Depresija, česti pratilac mnogih kroničnih bolesti, može pratiti neki od drugih simptoma kroničnog umora. Isto vrijedi i za kognitivne probleme poput zbunjenosti i zaboravnosti, kao i poteškoće sa spavanjem.
Opširnije: SINDROM KRONIČNOG UMORA - 20 načina kako ga se riješiti