Kako prehrana utječe na spavanje?

Reci mi što jedeš i ja ću ti reći kako spavaš – ovaj preduvjet "dijagnoze" ne zvuči nimalo besmisleno, jer prehrambene navike utječu na sve aspekte našega života, kako na fizičko, tako i na mentalno, pa je logično da prehrana itekako biva povezana sa snom. I ne samo na onaj način na koji svi znamo, a koji nam kaže da ćemo ako teško i kasno jedemo ujedno i teško spavati...

San je, znamo već, prirodna čovjekova metoda opuštanja, način na koji se naše tijelo puni nakon cjelodnevnog pražnjenja, a zajedno s umom prikuplja energiju za novi dan. U savršenom svijetu svi bi spavali dobro, čvrsto, bezbrižno i opušteno, što bi nas ne samo odmorilo, već i pretvorilo u daleko učinkovitije osobe na poslu i kod kuće. Bili bi smireniji u svim društvenim kontaktima, a naše bi se kognitivne funkcije daleko poboljšale, kao i mentalne sposobnosti svih vrsta. Bili bi jednostavno učinkovitiji, radišniji, opušteniji i, ukratko, sretniji.

Kako male stvari postaju veliki problemi?

I što možemo učiniti da ih na vrijeme smanjimo, tj. da ih održimo malima? Nije lako, ali borba protiv stresa i osjećaja kako ti cijeli svijet sjedi na leđima apsolutno je nužna želimo li zadržati elan, ali i psihičku i fizičku stabilnost.

Za neke ljude, svaki novi dan novi je pritisak za živce, novi test izdržljivosti i nova hrpetina izazova. Pogledajte samo s čime se sve suočavate – tvrdoglave kolege na poslu i još tvrdoglaviji šefovi, naporni trgovci i suradnici, svađe kod kuće i natezanja s obitelji, pa još i loše vijesti na televiziji... Svi ti dnevni pritisci, koje volimo nazivati sitnima, mogu se činiti trivijalnima i beznačajnima, posebno u usporedbi s ozbiljnim životnim traumama i velikim problemima, kakve su nečija operacija srca ili smrt u obitelji.

Depersonalizacijski poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

DSM IV-TR definira depersonalizacijski poremećaj kao trajnu ili ponavljanu alteraciju percepcije selfa do stupnja gdje je osjećaj osobe o njegovom ili njezinom osjećaju realnosti privremeno izgubljen. Pacijenti s depersonalizacijskim poremećajem mogu se osjećati kao da su roboti, kao da su u snu ili da su odvojeni od svojih tijela. Epizode su ego-distone te pacijenti shvaćaju nestvarnost simptoma.

Epilepsija i spolnost

Postoje istraživanja koja ukazuju na pojavu epileptičkih napadaja u doba prve menstruacije (menarhe).

Kako epilepsija utječe na menstruacijski ciklus?

Žene s epilepsijom nešto češće imaju poremećaje menstrualnog ciklusa.

Menstruacija i seks

Menstruacija i menstrualni ciklus vrlo su važni u životu žene. Ako se uzme u obzir da žene prosječno imaju menstruaciju od dvanaeste do pedesete godine i da mjesečno imaju pet dana krvarenje, zaključujemo da provede gotovo sedam godina života krvareći. Dodatno, određeni aspekti menstrualnog ciklusa mogu je pogađati preko trideset godina. Rezultat je velika uloga menstrualnog ciklusa u seksualnom životu.

U modernom društvu postoji gotovo univerzalna averzija prema ženama s menstruacijom i simbolima menstruacije. Zašto ljudi povezuju menstruaciju s lošim stvarima? Često se bojimo onoga što ne razumijemo. Ideja o ženinom normalnom "krvarenju" po rasporedu, u fazi s mjesecom, i bez znakova bolesti, nekima je zastrašujuća. Miris krvi može privući gladne mesoždere pa bi žene s menstruacijom možda ugrozile grupu ljudi u nekoj situaciji. Kao rezultat, menstruirajuće žene se često izostavljaju iz grupnih aktivnosti.
Usprkos čestim stereotipima o menstruaciji, ona bi trebala biti normalan i zdrav dio muškog i ženskog života.

Opsesivno-kompulzivni sindrom

Opsesivno-kompulzivni sindrom je poremećaj u kojem se stalno nameću i ponavljaju iste neželjene misli, ideje, slike, nagoni, koje su odbojne ili užasne (opsesije), a uzrokuju potrebu da se stalno radi nešto što će umanjiti nelagodu uzrokovanu tom istom opsesijom (kompulzije). Ovaj poremećaj javlja se jednako kod muškaraca i žena.