Napadi panike i panični poremećaj

Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.

Napad panike se od paničnog poremećaja razlikuje po tome što su napadi panike spontani i neočekivani, barem u početku, dok je za panični poremećaj karakteristično da pacijenti predosjećaju i brinu za zbog sljedećeg napada.Klinička slika/dijagnoza. Simptomi panike mogu biti; uplašenost, drhtavica, znojenje, mučnina, bol u trbuhu, ubrzani rad srca, bol ili osjećaj pritiska u prsnom košu, davljenje, vrtoglavica ili nesanica, strah od smrti ili gubitka kontrole. Napad panike definira se stoga kao iznenadni početak najmanje 4 od navedenih simptoma, koji moraju kulminirati unutar 10 minuta, a obično se povuku unutar trideset minuta, tako da liječnik zapravo najčešće vidi pacijenta gotovo bez simptoma.

Liječenje. U liječenju je važna psihoterapija; individualna, grupna ili obiteljska, te farmakoterapija. Lijekovi mogu spriječiti ili smanjiti napade, a koriste se antidepresivi i benzodiazepini. Uzimanje lijekova može biti dugotrajno jer se napadi često vraćaju kada se prestane s terapijom.

( nepoznat/i autor/i - djelomično prerađeni tekst/ovi iz naše arhive interesantnih tekstova sa web_a )

OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.